Matis letnja akcija 2025
Mara i Marec

Filip Vivod svoj prvi uspeh u brazilskom džijudžicu postigao je osvojenom bronzanom medaljom

526pregleda

U gradu kraj Morave, Čačku, rodila se sjajna priča o uspehu, volji i upornosti. Filip Vivod, mladi sportista, svoj prvi uspeh u brazilskom džijudžicu postigao je osvojenom bronzanom medaljom na takmičenju u Staroj Pazovi. Iako u svom gradu nema klub za ovaj sport, Filip uporno putuje u Požegu gde trenira u filijali beogradskog MMA kluba. Njegova posvećenost sportu, uprkos kratkom vremenu treniranja, manje od pet meseci, već je dala izvanredne rezultate.

„Naša ekipa donela je sedam medalja: jedno zlato, dva srebra i četiri bronze. Jedna od tih medalja stigla je u Čačak, što je izuzetno postignuće“, ponosno ističe Filip. Njegova sportska karijera nije nova priča – još od detinjstva, Filip, iz caffea Kaktus, bavio raznim sportovima uključujući fudbal, košarku, odbojku, stoni tenis, a kasnije i u teretani CrossFit. No, ljubav prema borilačkim veštinama odvela ga je u svet brazilskog džijudžica.

Posebne pohvale, pored Vivoda, idu Dušanu Žarkoviću, Dragoslavu Simeunoviću i Luki Nešovanoviću koji se samo pet meseci bave ovim lepim sportom. Konstanno dobri su Filip Dabizljević, Nikola Stevanović i Vuk Lazarević. Klub Ordo redis secutor i matična akademija Secutor renzo gracie Serbia nastavljaju sa predanim radom.

Krenuvši stopama svog trenera i ohrabren podrškom svoje supruge Aleksandre, koja je povezana sa MMA zajednicom kroz svoj rad kao tattoo umetnica, Filip se upustio u svet takmičenja. Njegova naredna velika avantura očekuje ga 3. maja na svetskom nivou, a on je spreman za svaki izazov. Filip se posebno zahvaljuje svojoj porodici, supruzi Aleksandri, sinu Vuku i dedi Popu, koji su mu nesebična podrška.

Posebno dedi Popu, (crveni džemper, Prim. aut,), koji mu je muzički guru, a u neku ruku je taličan za kumovska imena.

Njihova ljubav i podrška dodatno motivišu ovog mladog sportistu da i dalje gradi svoj put uspeha i pomera granice svojih mogućnosti. Za Filipa, brazilski džijudžice nije samo sport, već način života koji inspiriše i pokreće.

Nešto o samom sportu:

Brazilski džijudžicu, često skraćeno kao BDŽDŽ, predstavlja fascinantnu borilačku veštinu koja je svoje korene pustila zahvaljujući strastvenom radu i inovacijama braće Karlosa i Helia Grejsija. Njihova priča počinje početkom 20. veka kada su japanski imigranti doneli džijudžicu i džudo u Brazil. Mitsuja Maeda, ključna figura u ovoj priči, bio je član prestižne japanske džudo škole u Kodokanu, ali njegov put se neočekivano preusmerio kada je odlučio da ostane u Sjedinjenim Američkim Državama nakon jedne demonstracije.

U Brazilu, Maeda je postao centralna figura za japanske imigrante, podržavajući njihov proces naseljavanja i podučavajući mnoge borilačke veštine, uključujući i Karlosa Grejsija. Karlos, zajedno sa svojim bratom Helijom, počeo je da menja i oblikuje tehniku džijudžicua, prilagođavajući je ljudima različite konstitucije, što je rezultiralo stvaranjem efikasne metode za samoodbranu.

Razvijajući svoj stil kroz brojna izazivanja i borbe, braća Grejsi su dovela BDŽDŽ do savršenstva. Kako vreme prolazi, njihovi sinovi preuzimaju tradiciju, formirajući novu generaciju boraca i učitelja. Rorion Grejsi, sin Karlosa, odlazi u Sjedinjene Američke Države i otvara prvu školu BDŽDŽ izvan Brazila, što daje globalnu prepoznatljivost ovom sportu.

BDŽDŽ danas predstavlja moderan borilački sport sa jasnim pravilima, popularan među profesionalcima i amaterima širom sveta. Slobodna borba, poznata kao vale tudo, ultimate fight ili free fight, postala je ključni deo borilačkih takmičenja, zahvaljujući naporima i inovacijama porodice Grejsi. Njihovo nasleđe nastavlja da inspiriše nove generacije boraca, dok BDŽDŽ ostaje simbol snage, tehnike i strasti u svetu borilačkih veština.

Budućnost BDŽDŽ je svetla, zahvaljujući postignućima i nasleđu koje su ostavili iza sebe Karlos, Helio i njihovi potomci. Sa svakim novim borcem, ova veština nastavlja da se razvija i privlači sve veći broj zaljubljenika u borilačke sportove širom sveta.

Đ.M.

Ostavite komentar