Zdravstvo

Zoran Radovanović: Epidemijska kriva kod nas je dostigla vrhunac 16. i 17. aprila kad je nastupio njen silazni tok

Poznati epidemiolog smatra da će buduća vakcinacija verovatno biti preporučena, a ne obavezna, i to po svoj prilici uglavnom za starije od 65 godina i hronične bolesnike!

1.63Kpregleda

Jedan je od naših najistaknutijih stručnjaka iz oblasti epidemiologije i preventivne medicine. Doktor Zoran Radovanović bio je redovan profesor epidemiologije na medicinskim fakultetima u Beogradu i Kuvajtu.
Predavao je ili ispitivao ( eksterni ispitivač) na više univerziteta u zemlji i inostranstvu.
Ponovo je prihvatio našu molbu da odgovori na aktuelna pitanja u vezi sa virusom korona (SARS – CoV – 2) i bolešću kovid – 19.

Šta mislite o odluci da se mere ublaže pa da se potom uvede karantin od četvrtka do ponedeljka?

“Na prvi pogled deluje čudno, ali je kriznom štabu problem bio tradicionalni prvomajski uranak. Pretpostavljam da je postojao strah da bi veća okupljanja ugrozila do sada postignute rezultate. Ima, međutim, nagoveštaja da će ta mera biti ublažena”.

Da li je virus oslabio ili možda nije?

“Niko iz sveta ne javlja da je došlo do slabljenja virusa. Smanjila se, međutim, mogućnost njegovog prenošenja i to zahvaljujući preduzimanim merama”.

Kada se očekuju dve ključne nedelje?

“Svaka nedelja je ključna. Mislilo se na period kad epidemijska kriva dostigne vrhunac i kad nastupi njen silazni tok. To se kod nas desilo 16. i 17. aprila”.

 Koliko ćemo biti prepušteni sami sebi kad počne da se odvija “normalan” život? Da li to znači da će biti obavezne rukavice, maske i distanca od dva metra?

“Vraćanje normalnom životu i radnim aktivnostima je nužno. Važno je da se taj proces odvija postupno, uz praćenje epidemiološke situacije. Porast broja novoobolelih uslovio bi ponovno uvođenje nekih mera ograničavanja slobode kretanja. O fizičkoj razdvojenosti valja voditi računa sve dok opasnost ne prođe, a nošenje maski će zavisiti od okolnosti, konkretno, rizika inficiranja”.

Normalno je da pomažemo drugim ljudima, ali nije normalno da nismo  svoj narod opskrbili zaštitnim sredstvima. Maska, pre pandemije, je koštala osam, a sad košta i do 105 dinara. Koliko ljudi to može da priušti?

“Tačno je da smo nespremno dočekali pandemiju, a ružno je što se sada na maskama bezočno zarađuje. Verovatno država nastoji da tim astronomski visokim cenama nadoknadi deo štete od nabavki opreme”.

Pošto smo svedoci nekih “alternativnih” metoda lečenja, a i dostupni su nam razni video klipovi, različiti stavovi…Koliko sve to dodatno može da poremeti običnog čoveka i kada se očekuje vakcina?

“Vlasnik jednog medija prikazuje kao svoje otkriće bizarnu metodu jedne svaštarske organizacije iz Italije. U toku je čak i jedna studija delovanja ozona na krv, ali ko zna ko je finansira i iz kojih razloga. Nauka takav metod lečenja ne prihvata. Vakcine nema i ko zna kad će biti na raspolaganju. Jedno su optimistički planovi, a drugo prepreke koje mogu da se jave tokom ispitivanja bezbednosti i efeikasnosti vakcine. I kada bude na raspolaganju u Srbiji, ona će verovatno biti preporučena, a ne obavezna i to po svoj prilici uglavnom za starije od 65 godina i hronične bolesnike. Protiv vakcinacije već sada su ustali razni teoretičari zavere sa detinjastim idejama o navodnim čipovima (?) kojima bi se od ljudi pravili zombiji. Tu razumni argumenti ne pomažu”.

 Na koji način fizička neaktivnost, stres, sprečenost da se ode kod doktora zbog drugih bolesti, mnogi su hronični bolesnici, utiče na zdravlje ljudi?

“Sigurno je da su svi ti činioci imali znatan negativan uticaj na populaciju, posebno na njen najstariji segment. Međutim, u pitanju je bilo vaganje između šteta i koristi”.

U Hong Kongu su zaustavili epidemiju, ali povratkom njihovih turista virus korona se vratio. Ponovo su uveli mere. Kakve su vaše prognoze za Evropu?

“U celom svetu se računa da će se tokom narednih godinu, dve smenjivati periodi labavljenja i pritezanja mera. To će trajati dok se populacija ne prokuži, bilo prirodnim (zaražavanjem) ili veštačkim putem (vakcinacija)”.

Ukoliko se sve ponovi pre leta, tokom leta, resursi će biti prilično iscrpljeni?

“Mere se oprezno i postupno ublažavaju, tako da nije verovatno da će drugi talas uslediti pre leta (to bi se desilo da je napuštena svaka opreznost). Međutim, i na jesen će biti teško i po privredu pogubno da se ponovi isti, podjednako radikalan skup mera kao ovog proleća. Srećom, shvaćena je opasnost, a ljudi su naučili da se čuvaju, pa će im u većoj meri biti ostavljena sloboda odlučivanja”.

Možda od vas možemo dobiti neki savet. Šta preporučujete, kako dalje?

“Nemam posebne savete, ali mogu da konstatujem da će ova pandemija ostaviti posledice na naše ponašanje. Srdačnost ćemo, kad god je moguće, izražavati osmehom i naklonom, a ne nužno rukovanjem i trostrukim poljupcem”.

Đurđe Mečanin/M.S.

Foto: PRINT SCREEN

PS

Bez odobrenja autora nije dozvoljeno kopiranje i objavljivanje teksta na drugim medijima.

Ostavite komentar