STUDENTSKI PLENUMI – SNAGA DEMOKRATIJE

Promene ne donosi samo energija – već i narativ, strategija i organizacija. Ono što su studenti pokrenuli, po intenzitetu, obimu i trajanju, nema presedan u savremenom političkom životu Srbije.
Suštinska snaga ovog talasa krije se u organizacionom modelu studentskih plenuma.
Studentski plenum je najviši organ odlučivanja – svi studenti jednog fakulteta, svi s pravom glasa, svi s pravom govora. Direktna demokratija u svom najčistijem obliku. Bez posrednika, bez elita, bez samozvanih lidera. Podseća na atinsku agoru – kolevku demokratije, gde su građani sami krojili svoju sudbinu.
Ali umetnost političkog organizovanja nije samo idealizam – ona je i pragmatizam. Demokratija ne sme da uguši efikasnost, baš kao što efikasnost ne sme da zgazi demokratiju. Studenti su to rešili operativno izvršnim telima – radnim grupama sa preciznim ovlašćenjima – strategija, mediji, komunikacija, saradnja sa drugim fakultetima, logistika. Nema beskrajnih medijskih rasprava, nema improvizacije, nema tapkanja u mestu. U timove su ubacili ono najbolje što imaju – mladost i kreativnost buduće akademske elite. Spojeni sa stručnjacima, nisu tek skup pojedinaca, već rezervoar znanja i ideja, tempirana bomba političkih promena.
A kada tome dodate generaciju odraslu na društvenim mrežama i veštačkoj inteligenciji, dobijate nešto što nije samo pokret. Dobijate politički seizmološki poremećaj, silu koju ni partijski sistem koji je okupirao državu ne može da ignoriše.
Zašto su plenumi snaga studentskog otpora?
Zato što su moć spustili na najširu moguću bazu – na sve studente koji žele da učestvuju. I zato što su sa celokupnom javnošću – medijima, vlašću, opozicijom i građanima – komunicirali direktno iz plenuma. U društvu u kojem je politička elita uzurpirala demokratiju samo da bi je zgazila, lek je pronađen u njenom vraćanju. Tako je teorijski ideal postao praktična realnost: „Lek za zloupotrebu demokratije je – više demokratije.“
Studenti su napravili model u kojem niko ne može da preuzme njihov legitimitet. Nema lidera koji će postati laka meta tabloidnog blaćenja. Nema pojedinaca koji mogu biti kupljeni, ucenjeni ili izmanipulisani sopstvenim egom.
Studentski plenumi su čvrst zid koji uporno drži moć u rukama svih. I svaki put kada neko – mediji, političke stranke ili pojedinci – pokuša da ih te moći (nesvesno) liši, plenumi ih vraćaju na početak. Vlast, navikla da figurativno tabloidnim snajperima odstranjuje najistaknutije ličnosti, suočila se sa nečim na šta nije spremna – protivnikom koji nema lice. Sistem koji je naučio da eliminiše ljude postao je nemoćan pred desetinama hiljada studenata.
Šta dalje?
U košarci se pobednički tim i strategija ne menjaju. Zato studenti moraju nastaviti da moć drže tamo gde su je stvorili – u plenumima. Ne smeju je prebaciti ni jednoj užoj grupi.
Kao rešenje za izlazak iz krize, Kreni-Promeni je predložio da studentski plenumi zajedno sa profesorima predlože kandidate za ekspertsku vladu – bez vlasti i opozicije. Ali tek nakon ispunjenja studentskih zahteva. I tek nakon što vlast položi oružje i prihvati koncept ekspertske vlade proistekle iz studentskih plenuma. Sve drugo bilo bi lišavanje plenuma moći. Preuzeta koncentracija moći koju je lakše razoriti i još jedan politički fijasko.
Protesti „1 od 5 miliona“ dokaz su da sam u pravu. Bez organizacionog demokratskog kapaciteta, grupacije koje su držale ili uzurpirale legitimitet nisu uspele da ga kapitalizuju u stvarne promene. I zato su doživele politički fijasko.
Najvažnija lekcija za opoziciju i aktivističke pokrete? Partijski kartel koji je okupirao državu ne može se pobediti centralizovanim opozicionim strankama koje su privatna preduzeća – karteli sa nepogrešivim liderima. Jedini organizacioni odgovor je masovni pokret koji kombinuje efikasnost sa demokratijom.
Ili će moć ostati u studentskim plenumima ili će biti prokockan još jedan trenutak. Ali nova politilčka generacija je istrčala na teren!
dr Savo Manojlović
P.S. Bez želje da prisvajam studentske proteste, ovaj tekst objavljujem kao lični stav – i kao naučni saradnik inspirisan ovim događajima da radi na naučnom članku: „Demokratičnost plenuma u studentskoj pobuni 2024/2025.“